Građani Hrvatske danas izlaze na svoj treći referendum u povijesti, nakon onih o izlasku iz SFRJ i ulasku u EU. Na ovom se referendumu odlučuje o tome treba li u Ustavu navesti definiciju po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca.
Birališta su otvorena od 7 sati ujutro, a zatvaraju se u 19 sati. Prvi rezultati očekuju se u 20 sati. U DIP-u su za Danas.hr kazali da je u do 9.30 sati sve mirno, iako je bilo manjih intervencija oko zahtjeva nekih članova odbora za provedbu glasovanja da građani koji glasaju izvan svog mjesta prebivališta predoče potvrde.
U DIP-u su objasnili da građani moraju predočiti potvrdu za glasovanje jedino ako im je istekla osobna iskaznica pa se ne nalaze na spisku birača (u tom slučaju mogu otići u područni ured gdje će dobiti plavu potvrdu), ili trebaju predočiti žutu potvrdu ukoliko glasaju van mjesta prebivališta, ali nisu naveli mjesto boravka na dan održavanja referenduma. Svi oni koji su zahtjeve za privremeni upis u registar birača poslali do 20. studenog (mailom ili poštom) i nalaze se na popisu (lista C) ne moraju predočiti nikakvu potvrdu.
Uspjeh referenduma ne ovisi o izlaznosti
Inače, pravo glasa na ovom referendumu ima oko tri milijuna i 800 tisuća punoljetnih državljana RH. Bitno je znati da uspjeh referenduma ne ovisi o izlaznosti jer nema određene kvote, pa stoga apstinencija nema nikakvog utjecaja na konačan rezultat.
Također, prema Zakonu o referendumu šutnja nije zabranjena ni dan prije niti na dan održavanja referenduma. Međutim, sukladno Obveznim uputama DIP-a ispred glasačkog mjesta i u blizini do 50 metara nije dopušteno agitiranje za ili protiv (dijeljenje letaka, održavanje skupova, davanje izjava za medije i sl.), a ako primjetite nepravilnosti možete ih prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu na telefonske brojeve 01 4569 712 ili 01 4569 713, te na mail dip@izbori.hr.
Inače, referendum nadziru Državna izborna komisija Makedonije sa četiri promatrača, udruga ‘Promatrač’ za 103 promatrača i udruga ‘U ime obitelji’ za čak 6.306 promatrača.
Uvrijeđeni što su ih pojedini mediji žestoko kritizirali, a ponekad i neutemeljeno prozivali i vrijeđali na osobnoj razini, čelni ljudi ove vrlo značajne društvene akcije odlučili su zanemariti javni interes akcije koju su pokrenuli i sad već sigurni u ishod referenduma odnosno u svoju pobjedu, osvetiti se pojedinim novinarima i medijima. Odbili su im izdati akreditacije za praćenje proglašenja referendumskih rezultata u stožeru inicijative.
Ukratko, ideju referenduma koja je u svojoj suštini trebala biti jedno od najznačajnijih nacionalnih pitanja, što po širini i snazi javnih rasprava nedvojbeno i jest, oni su pretvorili u svoju privatnu prćiju. Da stvar bude još i gora, zabranom za pojedine novinare oni su pokazali istu razinu netolerantnosti, nedemokratičnosti pa i neciviliziranosti kakvu su spočitavali onima koji su ih napadali od prvog dana prikupljanja potpisa, pa sve do danas.
