Evo nas i u posljednjem mjesecu u godini. Mjesec je to u kome počinje zima, dolaze nam Sveti Nikola i Djed Božićnjak, slavimo Božić i Hanuku, ispraćamo staru i dočekujemo novu godinu.
Prosinac je mjesec s trideset jednim danom. Uz ime mjeseca vezuje se više priča. Prva kaže da je prosinac dobio ime po riječi ‘prositi‘, jer se u tom mjesecu puno prosi. Adventski je običaj obilaziti kuće te pjevati i prositi darove, ili se pak misli na povećani broj prosjaka pred crkvama. Druga verzija povezuje ime sa zimskim suncostajem, jer sunce prosine, odnosno sunce se ponovno rađa i dani nakon solsticija postaju duži. Kod Rimljana je prosinac bio deseti mjesec u godini, stoga mu je latinsko ime decembar, što dolazi od riječi decem (deset).
Njegovom prvim danom počinje klimatološka zima. Ona astronomska ove će godine početi 21. prosinca u 18:11 sati, što je i trenutak zimskog solsticija. Mnogi slave ponovno rađanje Sunca, budući da nakon zimskog solsticija počinje novi godišnji Sunčev ciklus.
Prosinac je hladniji od studenog za 4 stupnja. Na obali se srednja temperatura zraka kreće oko 8°C, a u kopnenim predjelima oko 4°C. Vrlo su česti dani s minimalnom temperaturom nižom od 0°C, takozvani hladni dani, a pojavljuju se i ledeni dani odnosno dani kada temperatura uopće ne prijeđe 0°C.
Početkom prosinca pojačana je ciklonalna aktivnost nad cijelom Europom, a te ciklone s Atlantika često zahvaćaju i Hrvatsku, no ipak, ciklona je manje nego u studenome. Naša zemlja najčešće je na granici između sjeverne (Sibirske) anticiklone i južne (Sredozemne) ciklone. U kopnenim predjelima se tada osjeća utjecaj anticiklone, dok je priobalje pod utjecajem ciklone, pa je sredina prosinca najoblačniji dio godine za naš Jadran, gdje padne i dosta kiše. Tako, primjerice, u Dubrovniku i Splitu u prosincu je prosječno 13 kišovitih dana, u Šibeniku 12, a u Rijeci samo dan manje, 11. Vrijeme je vlažno, oblačno i maglovito, izmjenjuju se topli i hladni dani, ovisno o tome struji li hladni zrak sa sjevera, ili topli s juga.
Dvije važne ciklone zahvaćaju naše krajeve posljednjih deset dana prosinca, božićna i novogodišnja. S približavanjem tih ciklona najprije počne pritjecanje toplog i vlažnog zraka s juga, a nakon što ciklona prođe preko nas, vjetar okrene na hladne sjeverne smjerove i često donese snijeg.
Prosinac se smatra zimskim mjesecom pa se očekuju hladnoća i snijeg, no ni prema srednjim temperaturama, a ni prema prosječnoj visini snijega, prosinac nije pravi zimski mjesec. Ima obilježja i jeseni i zime. U Hrvatskoj je najoblačniji mjesec u godini, dok u kopnenom dijelu zemlje dodatno još slovi kao najmaglovitiji mjesec u godini. Rekorder po prosječnom broju maglovitih dana je Zagreb, čiji je 30-godišnji prosjek 10 dana s maglom, a tek neznatno zaostaju Varaždin s 8 i Osijek s prosječno 7 maglovitih prosinačkih dana. Zanimljivo je napomenuti da po jedan maglovit dan bilježe Rijeka i Šibenik! Naravno, govorimo o višegodišnjem prosjeku, a stvaran broj dana s maglom ovog prosinca može biti i nešto veći, ili manji. Oborina je manje nego u studenom, ali više nego u siječnju, i to češće u obliku kiše, nego u obliku snijega. U nizinskim kopnenim predjelima snijega prosječno ima samo 2 centimetra dok ga se u gorju nakupi oko 5 centimetra, a samo u višem gorju snježni pokrivač je nešto deblji.
Prosinac je vrijeme adventskih putovanja, osobito u gradove srednje Europe. Vrijeme je uglavnom pogodno za kraća putovanja, no pri prolasku već spomenutih atlantskih ciklona može biti i vrlo neugodno – hladno, vjetrovito i sa snijegom. Sredinom prosinca se otvara sezona skijanja, pa se u to vrijeme širom zemlje organiziraju vikend putovanja na europska skijališta, posebice austrijska i talijanska, nama među najdražima. Valja napomenuti i putovanja za Božić ili Novu Godinu. U Hrvatskoj je u ovo doba godine sve popularniji Gorski kotar koji pruža ugođaj zime jer ima snijega, dok ga gradovi u nizini nemaju.
Iako mnogima nevjerojatno, u prosincu je povećana koncentracija nekih alergena. U priobalju cvate čempres, dok u kopnenim predjelima probleme može stvarati dugotrajna magla te onečišćenja u zraku.
