Ponovno uzbuna u Kninu: građani i aktivisti dižu glas protiv izgradnje tzv. male hidroelektrane na prvom pritoku Krke, rječici Krčić koja se veličanstvenim slapom, Topoljskim bukom, ruši praktički u izvor Krke, odakle zajedno nastavljaju put k nedalekoj granici nacionalnog parka Krka i dalje k moru.

HEP je u svoje planove već prije uvrstio gradnju te hidroelektrane na sedrenoj barijeri Krčića, od 1989. postoji građevna dozvola izdana sukladno tadašnjim propisima zaštite okoliša, danas po svoj prilici irelevantnima! Bila bi to armiranobetonska brana visoka desetak metara, a kanjon Krčića nekih 2,5 kilometra uzvodno bio bi pretvoren u akumulacijsko jezero. Predviđena je i bušotina kojom bi se crpila voda iz podzemnog vrela Krke, tako da bi se dobrano zabetoniralo i kraško, porozno podzemlje!

Tražit će i referendum

Nikakvo čudo da je najava aktualiziranja gradnje hidroelektrane uzbudila Kninjane: slap Krčić je, uz tvrđavu, vizualni znak, simbol Knina, a cijela rječica, odnosno cijelo to područje obuhvaćeno je mrežom “Natura 2000”.

Kako je HEP poslao zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša, a preko njega zainteresiranim stranama – a to su Grad Knin, Županija šibensko-kninska, udruge i građani – da razmotri je li (!) potrebna studija utjecaja na okoliš, a kako bi odluka o tome, po informaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode, trebala biti donesena u roku od 30 dana (objavljena je 20. ožujka), tako se i zahuktala cijela ta kninska akcija kontra hidroelektrane koja će po svemu sudeći prijeći granice toga grada i kraja jer se alarm proširio na niz drugih ekoloških udruga.

Zajedničku akciju pripremaju Eko Krka i Zeleni forum.

– Mi iz Ekološke udruge “Krka” molimo da se, prije svega, svi u potrebnom roku očituju o tome da studija utjecaja na okoliš jest nužna jer ćemo samo tako dobiti na vremenu, naravno, nadajući se da će ona biti objektivna. Molimo, prije svega, službeno očitovanje Grada Knina – kaže Inga Kukolj, tajnica Eko udruge “Krka”.

Dogradonačelnik grada Knina Nikola Blažević već je neslužbeno jednom kninskom portalu izjavio da je protiv načina na koji HEP planira taj zahvat. Tražit ćemo izradu ne naručene, nego nepristrane studije utjecaja na okoliš i tražit ćemo široku javnu raspravu, a ako treba i referendum – rekao je Blažević.

Međutim, hidroelektrana na Krčiću predviđena je Prostornim planom Županije šibensko-kninske, ali na neki način i u Prostornim planom grada Knina. Gradonačalnica Josipa Rimac kaže:

– Točno je da i u našem Prostornom planu ima spomena o HE Krčić, ali samo u smislu istraživanja. Od HEP-a, inače, nismo dobili nikakav zahtjev ili informaciju da bismo već sad mogli donijeti stav za ili protiv hidroelektrane. Kako mi sad mijenjamo PP, ovo je prilika da odlučimo i da tu odluku unesemo u plan. Zato smo od HEP-a tražili prezentaciju i za Grad, Županiju, građane i udruge pa ako je to nešto što je prihvatljivo – prihvatit ćemo, a ako nije, nećemo.

Mene samo zanima što bi ta HE značila u energetskom smislu, a bojim se da bismo veću štetu napravili prirodi i okolišu nego što bismo ostvarili energetske koristi. Uostalom, pripremamo i dokumentaciju za park prirode Dinara pa ako će Dinara zaista postati park prirode ili dio Javne ustanove za zaštićena područja, to isključuje ovaj hidroenergetski zahvat na Krčiću. Ima tu još jedan problem: HEP nije uknjižen na tom području, a samo taj posao trajao bi koju godinu…

Agregat već postoji

Na Krčiću, inače, već postoji agregat snage 0,375 megavata i prosječne godišnje proizvodnje 1 GWh. Izgrađen je prije rata, a i to je već naškodilo slapu Krčić, odnosno Topoljskom buku. Uz planiranu drugu fazu ukupne snage 7,86 MW, godišnja proizvodnja bila bi 38 GWh. Prvi agregat koristi jedino vode Krčića, a nova dva bi trebala akumulirati vode Krčića, ali i – Krke!

Anita Babačić, ravnateljica šibenske Županijske ustanove za zaštićena područja, kaže:

– Sad je u tijeku procedura iz koje bi trebao uslijediti zaključak je li ili nije potrebna studija utjecaja na okoliš. Mi smo mišljenja da jest, obvezno! U “Naturi 2000” to se područje našlo upravo zbog sedre, ona je tu uzeta kao temeljni fenomen, a potapanje Krčića, te po mnogima referentne kraške rijeke, zaista bi napravilo veliku štetu. Svakako treba odraditi proceduru vezanu za studiju utjecaja na okolinu!

Zanimljivo u cijeloj ovoj priči je sljedeće: HE na Krčiću našla se u Županijskom prostornom planu, čije su izmjene donesene prije nekoliko mjeseci, zato što ju je pozitivnom ocijenilo upravo – Ministarstvo zaštite okoliša pod ministrom Mihaelom Zmajlovićem, odnosno Uprava za zaštitu prirode!

U tome je najveći problem, kažu stručnjaci koji se ovih dana jedan za drugim oglašavaju u javnosti navodeći najčešće da je ovo dosad daleko najagresivniji čin kad je u pitanju priroda u Šibensko-kninskoj županiji, ne samo po mnogo čemu izuzetna rječica, prvi pritok Krke Krčić i njegov slap, nego i sama Krka čiji će se izvor kaptirati iz podzemlje.