Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, dao je intervju za ŠibenikIN portal u kojem je otkrio što će biti s Upravom za otoke, brzom cestom Šibenik – Drniš – Knin, čvorovima Njivice i Rokići, ali i o tome je li Uber legalan i hoćemo li izgubiti naše autoceste.
Mnogo se priča o Upravi za otoke, a nedavno je i premijer Andrej Plenković najavio njezino osnivanje. Naime, ta uprava je čak trebala biti izmiještena iz Ministarstva regionalnog razvoja u vaše ministarstvo. Što mislite o Upravi za otoke i bi li ona trebala biti smještena u Šibeniku?
U predizborno vrijeme, ali i za vrijeme prošle vlade agitirali smo da se Uprava za otoke vrati u Ministarstvo prometa gdje je nekada i bila. Neki kažu, ako bi se vratila u Ministarstvo prometa, onda se neće gledati šira dimenzija razvoja otoka. I stvarno, prirodnije je da je u Ministarstvu regionalnog razvoja, gdje je i sada. Ipak, nije bitno gdje će biti, već da funkcionira, da radi i integrira sve potrebe otočana na jednom mjestu, od prometa pa do otočnog proizvoda. Ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac je apsolutno za to da se uloga te Uprave ojača. Odluka, gdje će ona biti dislocirana, još uvijek nije donesena. Svakako, decentralizacija nekih državnih službi je dobra inicijativa. Ne mogu reći da će Uprava biti baš u Šibeniku, ali takvu bih inicijativu definitivno podržao.
Nedugo nakon što ste prvi put postali ministar, bili ste na sastanku u Županiji gdje ste razgovarali o sudbini brze ceste Šibenik – Drniš – Knin. O toj cesti se priča godinama, čak je župan Pauk s time upoznao premijera Plenkovića. Hoće li ta cesta konačno biti izgrađena?
Ta cesta je postavljena kao prioritet ove županije. Cjelokupna dokumentacija za tu cestu još uvijek nije gotova. Dakle, moramo je dokumentacijski spremiti. Po planu Hrvatskih cesta se rade i studije da bismo je pripremili za EU financiranje.
Izgradnja čvora Meterize je počela, a što je s izgradnjom čvorova Njivice i Rokići koji bi dodatno podignuli kvalitetu, ali i sigurnost prometa u Šibeniku.
Njivice i Rokići se pripremaju, a čvor Meterize se gradi. On je bitan prometni čvor koji će riješiti određene prometne probleme u Šibeniku. Ova druga dva čvora pripremaju se dokumentacijski i trebali bi krenuti 2017. godine. Radi se i Vrnaža koja je hvale vrijedan projekt jer vezova za domaće stanovništvo zaista nedostaje, i to ne samo u Šibeniku, nego i na cijelom Jadranu. Čim sam vidio koncept projekta Vrnaže, Ministarstvo ga je odmah podržalo. Prošle godine smo osigurali sedam milijuna kuna, a sada rebalansom još dodatnih dva milijuna kuna.
Izjavili ste kako je Uber nelegalan. Kako to da je tu svjetski poznatu aplikacija država proglasila nelegalnom, a Uber posluje u čak 66 zemalja i 507 gradova na svijetu? Zašto Vlada ne bi poticala Uber u turističkoj zemlji?
Uber nije legalan. Ne mogu ja kao ministar reći da je nešto legalno ako nije. Ne kažem da to neće biti legalno, to je stvar političke odluke, ali Uber nema uporište u nijednom zakonu. Svi se zalažemo za liberalizaciju tržišta, a ono što je najbitnije je da krajnji korisnici plaćaju što manju i što prihvatljiviju cijenu taksi usluge. Ali, za to moramo mijenjati neke zakonske propise. Formirali smo radnu skupinu koja će raditi na rješavanju tog problema i u narednom razdoblju će struka reći svoje. Ide izmjena zakona, a onda ćemo vidjeti tko će biti legalan, a tko ne. Kažete da je u 66 zemalja legalan, ali ima zemalja koje su ga zabranile. Na primjer, u Francuskoj, Mađarskoj, u Bruxellesu ga nema… Ne kažem da sam za zabranu Ubera. To je političko pitanje u koje treba uključiti struku, građane i pravnike.
Posljednjih dana pronijela se i vijest da će cijena cestarina na autocestama poskupjeti. Naime, dugovi za kredite su veliki i treba ih vratiti. Od monetizacije i prodaje autocesta ste odustali. Hoće li Svjetska banka postati vlasnik autocesta?
Ma neće Svjetska banka postati vlasnik autocesta. Naš ukupan dug za autoceste je 5,2 milijarde eura, a zato imamo kredite koje smo podigli kad smo ih gradili. Vraćamo vrlo nepovoljne kredite, a neki su čak i s devet posto kamate. Svjetska banka je tu da nam nepovoljne kredite zamijeni povoljnijima. Vinjete? Sustav bezkontaktne naplate je definitivno budućnost, a mi razmatramo koji je najbolji. Do tada moramo čuvati prihode koji ne smiju padati. Osim modela sustava naplate, moramo razmišljati i kako omogućiti da građani što više putuju autocestama.
