Povodom višednevnog pogrešnog informiranja građana o broju zaraženih u Županiji, razgovarali smo s načelnikom Stožera civilne zaštite Šibensko-kninske županije, Nikolom Blaževićem.

Prisjetimo se, prije tri dana nakon razgovora s ravnateljicom bolnice, dežurnim epidemiologom i ostalim nadležnim službama Feral News je obavijestio županijski stožer da izdaju pogrešne informacije o broju zaraženih u Kninu. Iako je i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera Krunoslav Capak potvrdio kako je županijski stožer iznio krive informacije oni su i sutradan izdali pogrešne podatke.

Ovih dana smo svjedoci niza netočnih informacija koje smo dobivali iz Županije, prije svega prisjetimo se soliranja župana gdje je na televiziji ne samo iznio krive podatke o Kninu nego je i iznio osobne podatke jedne od zaraženih osoba. Možete li nam pojasniti kako se tako nešto moglo dogoditi?

Prije svega, valja znati da je iz Knina od strane lokalne vlasti i pojedinih medija izvršen neuobičajeno veliki pritisak u slučaju pojave prvog građanina koji je bio pozitivan na korona virus. Županijski stožer dostavio je informaciju medijima i ona je kao takva bila dostupna sveukupnoj javnosti. Potpuno razumijem interes kninske javnosti i kao načelnik stožera, ali i kao građanin Knina, no, unatoč tome, moram reći kako je sigurno da nitko ništa nije želio sakriti. Ono što uzgred moram pojasniti, a tiče se reakcija iz kninskog stožera civilne zaštite, je potpuno pogrešan dojam da je županijski stožer bio dužan dostaviti navedenu informaciju gradskom stožeru ili gradskim vlastima. Takva obaveza naprosto nije propisana nijednim važećim propisom, ali kako nema zapreka za takvu vrstu informiranja ubuduće ćemo gradove i općine izvještavati kad i medije.

Iz opisanog pritiska proizašla je nehotična pogreška pa su prvi sljedeći podaci iz kninske bolnice prikazani kao podaci o oboljelim Kninjanima, iako sve osobe koje su oboljele u kninskoj bolnici ili po izlasku iz bolnice nisu bili stanovnici Knina. Nadalje, valja znati da epidemiolozi koji provode epidemiološke izvide ulažu nadljudske napore odgovorno radeći svoj posao. Gotovo da su bez slobodnog sata, a kamoli dana. Povećanjem broja oboljelih povećavaju se i epidemiološki izvidi koji su širi i zahtjevniji pa se, shodno tome, i u podacima koje dostavljaju stožeru posljedično potkrade pokoja greška kao što je bila ova odakle je koji pacijent. Puno važnije je da ne griješe u stručnom dijelu posla kojeg obavljaju. Zaključno, ničija greška u iskazu broja oboljelih osoba u Kninu nije bila namjerna, a nije ni prouzročila nikakvu štetu. U međuvremenu je ispravljena pripisivanjem osoba koje nisu iz Knina mjestima u kojima te osobe imaju prebivalište. Za mene je taj slučaj dovršen.

U odnosu na pitanje zašto je župan iznio neku informaciju odgovor ćete morati potražiti kod njega samoga. Mogu načelno reći da u situacijama u kojima iznosimo nečije osobne podatke trebamo znati da svatko od nas ima odgovornost za izgovorenu riječ. Naprosto bismo morali voditi računa o tome da ne iznosimo različite informacije koje zajedno prikupljene mogu rezultirati utvrđenjem identiteta određene osobe. No, isto tako, svi bismo morali voditi računa o pravima pacijenata i potrebom da se iznošenje podataka o oboljelima humanizira tako da se pacijent poštuje kao ljudsko biće, da mu se osigura pravo na fizički i mentalni integritet, a shodno tome i na njegovu privatnost.

Planira li Stožer Stožer civilne zaštite Šibensko-kninske županije i dalje objavljivati osobne podatke zaraženih osoba?

Stožer civilne zaštite Šibensko-kninske županije s javnošću komunicira preko priopćenja koje osobno nadzirem i dajem suglasnost za njihovo objavljivanje. Ni u jednom od tih priopćenja pa ni u odgovorima koje sam davao na pojedinačne novinarske upite nisam javno iznio ničiji osobni podatak. To neću činiti ni ubuduće.

Znači u Kninu imamo ukupno 9 zaraženih osoba? (op. a. u vrijeme kad su poslana pitanja 10.04.2020. godine)

Točno toliko. U vrijeme dok radimo ovaj intervju (10. travnja 2020. godine) u Kninu imamo devet zaraženih osoba. U odgovoru na prvo pitanje objasnio sam ažuriranje koje smo napravili u hodu, nakon čega smo ujednačili podatke o broju zaraženih osoba za grad Knin. Mislim da je sada nedvojben broj oboljelih iz Knina.

Hoće li tko odgovarati za ovakva postupanja u ova krizna vremena? Prisjetimo se razgovora Feral News i v.d Pročelnice iz ureda župana koju smo obavijestili da županija raspolaže s krivim informacijama na što nam je odgovorila da to nije njezina stvar da ona ima svoje informacije. Ima li Stožer običaj ne provjeravati informacije, posebice kad mu se naglasi da postoji greška? Kako to da ste sad provjerili brojke?

Čini mi se da su odgovori i na ovo pitanje sadržani u prethodnim odgovorima. No, kad već inzistirate, odmah ću reći da nemam namjeru bježati ni od svoje osobne odgovornosti. Vrlo detaljno objasnio sam suštinu pogreške, ali i njenu objektivnu težinu. Ona nije takve prirode da bi netko zbog toga trebao nekome odgovarati. Ne znam što ste točno i s kim razgovarali pa mi je teško komentirati sadržaj razgovora koji nisam čuo. Nadalje, mislim da sam vrlo zorno objasnio u kojim okolnostima i pod kojim pritiskom rade epidemiolozi, a njihovi podaci su osnova na temelju koje Ured župana izrađuje izvješće za pojedini dan. Ta izvješća javnosti se moraju prezentirati u razumnom vremenu, a pojedini novinari zovu ili šalju poruke već od ranih jutarnjih sati kako bi saznali trenutačno stanje. Nekada naprosto ne bude dovoljno vremena za brušenje priopćenja prije nego ono izađe u javnost. Zaključno, da ne duljim previše, u ovom konkretnom slučaju čuli smo kritiku, poslušali je i uvažili. Ja kao načelnik stožera, ali i kao čovjek nemam ama baš nikakav problem s ispravljanjem onoga što je pogrešno napravljeno u zoni moje objektivne odgovornosti.

U redu, Kninu se praktički krivom računicom nadodalo duplo više zaraženih osoba nego što ima, recimo da je to manje problem budući da smo otkrili grešku na vrijeme te napomenuli županiji da raspolaže netočnim informacijama. Ali, nije li onda veliki operativni problem mjestima kojima se bilježilo manje nego što ima zaraženih?

Sad i Vi pretjerujete. Ne radi se o duplo većem broju. Sve je lijepo pojašnjeno. Činjenica jest da će pojedini stožer reagirati drugačije ako na njegovom području ima više oboljelih osoba, posebice ako je rast eksponencijalan. Unatoč tome, mislim da se alarm prvenstveno pali u situaciji u kojoj bilježite prvog oboljelog, nakon čega shvaćate da više niste free zona i da s građanima morate drugačije komunicirati. Operativno gledajući, gradovi koji su imali dva ili tri oboljela, a kojima se vodilo da imaju jednoga nisu bili opušteni ni nakon prve informacije o jednoj oboljeloj osobi. Oni su zasigurno angažirali sve kapacitete kako ne bi došlo do pretjeranog širenja zaraze čim se zaraza pojavila u njihovom gradu.

Znači li to, recimo, da je policija u Drnišu vodila evidenciju o manjem broju ljudi nego o kojima je trebala?

Moglo bi se tako zaključiti, ako vam nije poznata metodologija rada policije. Ipak, valja znati da su podaci koji su objavljeni jedan element za procjenu postupanja policije, a epidemiološke aktivnosti i informacije sasvim drugi. Naime, u trenutka kada epidemiolog saznaje da je neka osoba pozitivna na test na postojanje korona virusa on počinje s epidemiološkim izvidima koji obuhvaćaju kontakt s oboljelom osobom i pribavljanje podataka o kontaktima te osobe. Nakon što se pribave podatci o kontaktima s njima se razgovara kako bi ih se obavijestilo da se moraju podvrgnuti mjeri samoizolacije. Tako se stvara epidemiološki krug osoba koje se od tog trenutka prati kako bi se utvrdilo pojavljuju li se i kod njih simptomi korona virusa. Ti epidemiološki podaci odnosno broj epidemiološki praćenih osoba na nekom području su podaci koji policija ima ili ih može imati odnosno dobiti od nadležne epidemiološke službe. Dakle, ne samo u Drnišu nego i drugdje, policija podatke koji su joj potrebni za operativnu procjenu vlastitih postupanja ne traži u priopćenjima stožera nego ih dobiva ili ih može dobiti službenim kanalima. Naša policija to vrlo dobro zna i prilično dobro reagira na sve izazove u dosadašnjem tijeku borbe s korona virusom.

Zašto Knin nije dobio zaštitne opreme od Stožera civilne zaštite Šibensko-kninske županije u vidu FFP2 i FFP3 maski za medicinsko osoblje, i je li to onda krivnja županije sto je zaraza došla u bolnicu?

Opet baratate s pogrešnim podacima. Knin je dobio određenu količinu zaštitne opreme koja je u dosadašnjim aktivnostima kninskih zdravstvenih ustanova bila dostatna za njihove potrebe. Nažalost, problemi s potrebnom količinom zaštitne opreme su izraženi u cijeloj Hrvatskoj pa i šire zbog činjenice da se značajna količina zaštitne opreme proizvodila na istočnim tržištima. Zbog pojave korona virusa u Kini opskrba tržišta potrebnom količinom zaštitne opreme bila je otežana, a uz to je potražnja za zaštitnom opremom multiplicirana do neslućenih razmjera. Naravno, i kanali dostave onoga što je proizvedeno, naručeno i plaćeno bili su zakrčeni, što je, sveukupno gledajući, rezultiralo povećanjem cijena, a onda posljedično i u distribuciji dostatne zaštitne opreme potrebitima.

Kada spominjete FFP2 ili FFP3 maske onda bi svakako bilo dobro znati čemu te maske služe i tko ih koristi u praksi. Svrha nošenja maski je zaštita od prijenosa bolesti. Neke maske poput običnih kirurških maski imaju veću mogućnost propusnosti, a ove koje su spomenute imaju manju ili značajno manju mogućnost propusnosti aerosola (sitnih tekućih ili čvrstih čestica). FFP2 maske, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koriste zdravstveni djelatnici koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen korona virus, a FFP3 maske se koriste kod određenih medicinskih zahvata gdje se stvara aerosol, a koriste ga anesteziolozi, infektolozi i sl. Dakle, obje navedene maske često nisu ni potrebne svim zdravstvenim djelatnicima, a poglavito ne maske FFP3. O tome trebaju li ih nositi osobe izvan zdravstvenog sustava izlišno je govoriti, no nažalost bilo je slučajeva da su se pojedini političari ili članovi stožera CZ štitili takvim maskama, dok, istovremeno, volonterima Crvenog križa nedostaje najnužnija zaštitna oprema.

Da se vratim na pitanje je li županija dostavljala maske u Knin i je li to razlog širenja korona virusa u kninskoj bolnici. Tijekom proteklog razdoblja županija je kninskoj bolnici dostavila potrebne količine kirurških maski, zaštitnih odjela, zaštitnih rukavica, kirurških ogrtača, zaštitnih naočala i alkohola etanola. Zbog opisanih problema s nabavom opreme bolnici je dostavljeno 400 komada zaštitnih maski N95 koje u smislu propusnosti odnosno zaštite od korona virusa imaju ista svojstva kao i maske FFP2.

Povezivanje broja zaštitnih maski s pojavom korona virusa u bolnici u najmanju ruku je neozbiljno, a usuđujem se reći i vrlo opasno. Naposljetku, prema utvrđenom rasporedu i radu bolnica, šibenska bolnica je zdravstvena ustanova koja na području naše županije liječi pacijente s korona virusom. Prema pacijentu pod sumnjom na korona virus, u najdoslovnijem smislu, u kninskoj bolnici (ili pokraj nje) ne bi se smjela napraviti nijedna radnja osim testiranja na postojanje virusa. Ukoliko bi se pojavio pacijent sa sumnjom na postojanje virusa propisani su striktni protokoli o postupanju s kojima su se zdravstveni djelatnici kninske bolnice imali priliku upoznati na primjeren način.

Je li istina da uprava kninske bolnice za sve odluke iz operativnog dijela poslovanja, uključujući i pravovremeno informiranje javnosti o događanjima unutar ustanove, mora tražiti suglasnost? Ako je to istina, u kojoj mjeri to ograničava operativnost donošenja ključnih odluka u ovo krizno vrijeme? Bolnica se nalazi u Kninu ali prvo obavještava Stožer Šibensko-kninske županije pa tek onda vi obavijestite Kninski?

Za postaviti takvo pitanje morali biste malo bolje poznavati Zakon o ustanovama odnosno opći propis kojim je reguliran rad pravnih osoba koje su, poput bolnica, osnovane za trajno obavljanje javne djelatnosti kao što je pružanje zdravstvenih usluga. Temeljem tog propisa definirano je da je ustanova samostalna u obavljanju svoje djelatnosti. Kao takvom njome upravlja upravno vijeće, a vodi je ravnatelj. Dakle, kninsku bolnicu vodi njezina ravnateljica dr. Kristina Bitunjac. Županija ne vodi bolnicu niti ograničava njezinu operativnost, no valja znati da je Šibensko-kninska bolnica osnivač kninske bolnice i, s te osnove, ovlaštena je nadzirati njezin rad. Teritorijalno gledajući Opća i veteranska bolnica Hrvatski ponos Knin nalazi se na administrativnom području Grada Knina, ali gradska vlast nad njome nema nikakvih ingerencija. Ravnateljica kninske bolnice član je županijskog stožera civilne zaštite i kao takva nije ovlaštena iznositi stajališta stožera koja se odnose na njenu ulogu u tijeku borbe protiv korona virusa, osim ako je na to ne ovlasti načelnik stožera.
Ja, kao načelnik stožera, u svako vrijeme dostupan sam medijima pa zaista ne vidim potrebu da se problematiziraju protokoli koji su definirani i kao takvi solidno funkcioniraju.

Luciano Grmovšek