Potaknuti informacijom da “Stožer za zaštitu hrvatskog Vukovara” u Istri ne može dobiti dozvolu za prikupljanje potpisa za “referendum o ćirilici”, koju je za jedan domaći portal iznio odvjetnik Zvonimir Hodak, a demantirao istarski dožupan Miodrag Čerina rekavši kako Istarska županija kao jedinica regionalne samouprave uopće nema ovlasti dozvoliti ni zabraniti slične akcije, zamolili smo gradonačelnika Poreča Edija Štifanića da nam iznese svoj stav i kaže hoće li Grad Poreč stožeru izdati dozvolu za korištenje javne površine.
-Smatramo da je instrument referenduma kontraproduktivan u postupku uređivanja međunacionalnih odnosa, naročito kada postaje sredstvo nametanja volje većine u odnosu na prava jedne nacionalne manjinske skupine koja je, po definiciji, u slabijem odnosno podređenom položaju, pa iz navedenih principijelnih razloga nismo u mogućnosti udovoljiti zahtjevu za korištenje javnih površina, rekao je Štifanić čiju izjavu prenosimo u cijelosti:
-Grad Vukovar simbol je otpora i najvećeg stradanja u novijoj hrvatskoj povijesti.
Neizmjerno cijenimo povijesnu ulogu grada Vukovara u stvaranju temelja moderne i suvremene Hrvatske države te ćemo, kao i uvijek do sada, inzistirati na tome da se žrtva onih koji su pali za slobodnu domovinu nikada ne zaboravi. Grad Poreč njeguje iznimno dobre odnose s gradom Vukovarom, pa je tako u sklopu akcije „Solidarnost za Vukovar“ sudjelovao u rekonstrukciji Istarske ulice u Vukovaru, a svake godine sudjeluje u dostojnom i svečanom obilježavanju Dana sjećanja na Vukovar.
Osim toga, Poreč je u najtežim danima Domovinskog rata utočište pružio mnogim Vukovarcima te je oduvijek poznat kao tolerantan, otvoren i multikulturalan grad u kojemu se poštuju prava nacionalnih manjina i u kojemu se osuđuje svaki oblik diskriminacije.
Statutom Grada Poreča definirano je da se pripadnicima talijanske autohtone nacionalne zajednice osigurava puna afirmacija njihovog individualnog i kolektivnog identiteta bez obzira na njihov udio u ukupnom stanovništvu, a natpisi na pločama s nazivima mjesta, ulica i trgova ističu se na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Imajući navedeno u vidu, kao legalno izabrani predstavnici naše multikulturalne i višeetničke lokalne sredine, ne želimo sudjelovati, pa makar i simbolički – kroz dodjelu prostora za prikupljanje potpisa, u pokretanju referenduma koji ima za cilj ograničavanje ljudskih, odnosno manjinskih prava. Na to nas obvezuje dostignuta civilizacijska razina međuetničke tolerancije i suživota na istarskom području, koja se očituje kroz lepezu manjinskih prava ugrađenih u statute ovdašnjih jedinica lokalne samouprave, pa i u sam Statut Istarske županije.
Smatramo da je instrument referenduma kontraproduktivan u postupku uređivanja međunacionalnih odnosa, naročito kada postaje sredstvo nametanja volje većine u odnosu na prava jedne nacionalne manjinske skupine koja je, po definiciji, u slabijem odnosno podređenom položaju.
Upravo iz navedenih, principijelnih razloga, nismo u mogućnosti udovoljiti zahtjevu korištenja javnih površina za prikupljanje potpisa za referendum o pravu nacionalnih manjina na uporabu jezika i pisma, rekao je gradonačelnik Štifanić za Parentium.com.
Na pitanje što će se dogoditi ako se potpise svejedno bude prikupljalo na javnim površinama, gradonačelnik je rekao da je za ta pitanja nadležno komunalno redarstvo, ali se iskreno nada da incidenata neće biti.
