„Slaba točka“ Marine Lovrić Merzel je cvijeće, a Josipe Rimac – kamenje !

U doba urbanizacije hrvatskih gradova neposredno nakon Drugog svjetskog rata tek su rijetke, obično najljepše i najvažnije ulice bile popločane granitnim kockama. Te kocke su na neki način bile oznaka “gradskosti” i obilježje urbanog središta – dokle god je bilo kocaka, bili ste u gradu. A kad ste s njih sišli u blato i “dvije-tri cigle na putu”, tada ste već bili u predgrađu, jednom ili čak sa obje noge u selu.

Ulice u gradskim jezgrama popločane neuništivim, stotinjak godina starim granitnim kockama danas predstavljaju istinsku povjesno-kulturnu i zaštićenu vrijednost gotovo svakog grada koji drži do svog identiteta i tradicije.

Moderni trendovi „oživljavanja prošlosti“ uvelike su zaživjeli u brojnim europskim gradovima,  kojima se čak i donedavno asfaltirane ulice gradskih jezgri popločavaju granitnim kockama. Najčešće novim, jer se stare više ne mogu kupiti ili im cijena dostiže astronomske vrijednosti.

Kninska Jelenina ulica gotovo cijelo stoljeće popločana granitnim kockama, samo je jedan u nizu primjera nemara ili nebrige gradske uprave spram povjesnih i kulturnih vrijednosti.

Prije gotovo dvije godine, radnici koji su izvodili radove u sklopu IPA-projekta uklonili su stare kocke Jelenine ulice kako bi duž dvjestotinjak metara duge i bez nogostupa četiri metra široke ulice postavili odvodne cijevi.

Kocke vrijedne gotovo pola milijuna kuna nestale su bez traga i glasa, a kninska gradonačelnica Rimac, kojoj je profesionalno bavljenje građevinom neispunjena životna želja, oglasila se za javnost sljedećim priopćenjem: „obzirom da je postojeći kolnik bio neravan u uzdužnom i poprečnom smijeru i da bi vraćanje u prvobitno stanje bilo tehnički neispravno, te obzirom da su postojeće granitne kocke oštećene i da ih nema dovoljno, kupljene su nove kocke.“

„Što su granitne kocke starije – to su bolje, skuplje i cjenjenije“ danas znaju svi, osim prve „građevinarke“ Knina, u čijem su mandatu, na sličan način nestale neprocjenjivo vrijedne i zaštićene, stoljećima stare kamene stepenice Gunjačinih skala.

Tek nakon prijave policiji radnici splitskog “Cestara” obustavili su radove na Gunjačinim skalama u Kninu, ne postupivši po prethodnom rješenju o obustavi Konzervatorskog odjela u Šibeniku. Gunjačine skale su u sklopu zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Knina, a raskopane se 2012. godine radi postavljanja komunalne infrastrukture i pod uvjetom da će ih se rekonstruirati u skladu s konzervatorskim smjernicama. Investitor radova bio je Grad Knin.
Konzervatorski odjel u Šibeniku izdao je posebne uvjete zaštite kulturnog dobra za Gunjačine stube 21. studenoga 2012, a rekonstrukcijom je predviđeno da se stare kamene stube ponovno iskoriste.
Međutim, više desetaka tona kamenih blokova zaštićene kulturno-povijesne vrijednosti je nestalo!

Feral news, N.G.