Prljave i blatnjave tablice grb čine slabije vidljivim, jer je puno detalja na njemu. Moguća uporaba grbova gradova ili županija bila bi još gore rješenje. No, dobro je da je MUP ovaj put barem pokazao što planira. Osobne nismo vidjeli dok nisu ušle u uporabu
Ministarstvo unutarnjih poslova je javno predstavilo mogući izgled ili bolje reći dizajn autotablica koje bi bile po standardu EU. Hvala im na tome jer primjerice osobnu iskaznicu i putovnicu nismo mogli vidjeti i utjecati na njihov izgled sve do realizacije.
Doduše, to su osobni i na neki način skriveni dokumenti koje pokazujete samo u za to predviđenim situacijama. Registracija na vozilu je javno dostupna i vozilo se bez nje ne smije koristiti. Javnost se prvi puta zainteresirala za predloženi dizajn. Prirodno, u Hrvatskoj je automobila veliki broj.
Reakcije na internet portalima, mrežama i u tiskovnim i elektronskim medijima nisu pozitivne. Drži se da je to ružno, necivilizirano, neprofesionalno…
Najveće zamjerke su na položaj službenog hrvatskog grba koji je postavljen rubno, no nije mali broj ni onih koji misle da mu tu uopće nije mjesto. Treći se bave tipografijom kao ključem ukupnog dizajna, zanemarujući vizualna obilježja. Oni zapravo žele uhvatiti civilizacijski korak s drugim primjerima, a u vizualnu priču uopće ne ulaze.
Pođemo li od razloga promjene, a to je ulazak u EU, moramo se prisjetiti kako smo vizualno obilježili taj događaj jer se tu nalazi moguće pravo rješenje koje je i šire primjenjivo od registracijskih oznaka na automobilima…
Ulaskom u EU 1. srpnja 2013., Hrvatska je morala objelodaniti svoj vizualni identitet. Za sam ulazak i njegovu javnu prezentaciju osmišljen je dizajn od dva kvadrata, crveni i plavi, koji se dodiruju u jednoj točki i koji su moja dizajn-sinteza hrvatske zastave i grba kao boje i kvadrata nastala još 1990. godine i dobro poznata upućenijima u dizajn i njegove mijene svih ovih godina.
Zbog prigode ulaska u EU, uz dva hrvatska kvadrata su dodani i manji kvadrati u drugim bojama koje imaju zemlje Unije: Mađarska, Italija, Irska zelenu, Njemačka, Španolska i Belgija žutu, Grčka, Švedska, Luksemburg svjetlije plavu etc., kao izdvojive boje vizualnog identiteta (Dizajn: Superstudio 29). Mislim da smo tada prvi put službeno utvrdili naš vizualni kod koji nas jasno i nedvosmisleno predstavlja…
Sada se kao prvi primjer primjene javljaju registracijske pločice na automobilima i dizajn bi trebao biti standard s kojim smo Europu već upoznali i koji je bio izuzetno dobro primljen.
Autotablica je jedan mali uočljiv vizual kojim se registrira vozilo i današnji dizajn sa službenim grbom je možda najgora aplikacija tog državnog obilježja. Prljave i blatnjave tablice grb čine slabije vidljivim, jer je puno detalja na njemu, kao i neprimjerenim mjestom za njegovu izvedbu. Moguća uporaba grbova gradova i županija bila bi još gora… naivno i komplicirano su izvedeni i teško da bi ih netko upamtio izvan njihova užeg prostora. Vidim da je javnost uzbuđena zbog prijedloga koji su javno putem medija pokazani i to s napomenom da to nije konačan dizajn, s rokom do kada će se primati prijedlozi ili primjedbe. Moji prvi prijedlozi su objavljeni u Globusu 1991. Noviji prijedlozi su objavljeni u Jutarnjem listu 2010. i imaju uvijek dva kvadrata (crveni i plavi) kao slojevitu sintezu hrvatskog i identiteta EU, za razliku od standarda koje sada EU traži i nameće. Dizajn-sinteza dva kvadrata sa zvjezdicama u plavom polju predstavlja Hrvatsku i EU. Vjerojatno ta originalna sinteza HR/EU nije moguća jer EU ima zadane standarde koji usput i nisu baš najbolji.
Pokretač sam projekta vizualnog identiteta cijelog kontinenta EUROPE 2020 (2003. – 2005.) u kojem su na dva otvorena natječaja sudjelovali europski dizajneri, predlažući svoje viđenje i Unije i njenog vizualnog identiteta. Mislim da bi ovaj raniji prijedlog bio civilizacijski test za Hrvatsku i EU i kad bismo ga imali volje podržati i usvojiti kao jedinstven primjer, svi bi primijetili Hrvatsku i njen poseban dizajn.
Ipak, ovaj zajednički projekt s kolegom Nikolom Đurekom koji je dizajnirao posebnu tipografiju, sasvim je realan i u standardima koje EU propisuje, uz jasnu i nedvosmislenu razlikovnost hrvatskim identitetom u odnosu na druge primjere. Hrvatska je zadnja ušla u Uniju i to treba biti vidljivo prepoznato i puno šire od registracijskih tablica, kao vizualna definicija hrvatskih brandova koje postupno uvodimo.
Dva kvadrata kao sinteza grba i zastave i posebna tipografija kolege Đureka imaju sve relevantno čime hrvatske tablice dobivaju svoj zaseban i upečatljiv identitet. Automobil je pokretni objekt koji nosi dvije informacije, slovnu i vizualnu. Slovna je registracijsko određenje baš tog i nijednog drugog automobila, dok je vizualna oznaka skupni identitet svih vozila registriranih u RH.
Čekali smo državu toliko stoljeća, i njen identitet nikako ne želimo izgubiti, već ga na učinkovit i suvremen način graditi. Dobro znam gdje su otpori suvremenijem vizualnom identitetu, i ovo bi bio civilizacijski test za Hrvatsku i EU. Pitam sve relevantne, zašto ne bismo to uradili?
